National Human Development Report 2008 United Nations Development Programme.

Presentación del tema: "National Human Development Report 2008 United Nations Development Programme."— Transcripción de la presentación:

1 National Human Development Report 2008 United Nations Development Programme

2 Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008. Pitanja kojima se Izvješće bavi: Što znamo o klimi koja se mijenja? Na što će klimatske promjene utjecati u Hrvatskoj? Što Hrvatska može učiniti kako bi promijenila klimu? Dobra klima za promjene

3 Rezultati istraživanja javnog mnijenja Hrvatski građani i građanke vjeruju da su klimatske promjene ozbiljan problem. Posebno oni koji žive u obalnom području gdje se očekuje da će učinci biti izraženiji. Što znamo o klimi koja se mijenja? Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008.

4 ...rezultati istraživanja javnog mnijenja Većina hrvatskih građana podržava proaktivna rješenja za smanjenje emisija stakleničkih plinova te za to smatra prvenstveno odgovornim sektor gospodarstva i i Vladu. Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008. Što znamo o klimi koja se mijenja?

5 ...rezultati istraživanja javnog mnijenja Većina hrvatskih građana tvrdi da su već poduzeli neke aktivnosti sa ciljem očuvanja okoliša i da su spremni i dalje poduzimati nove akcije, uključivši i plaćanje dodatnog iznosa na cijenu struje i za promet koji bi bio manje štetan za okoliš. Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008. Što znamo o klimi koja se mijenja?

6 Klimatska predviđanja za razdoblje do kraja stoljeća - Općenito, u Hrvatskoj će biti toplije i sušnije, posebice ljeti. - Sniježni pokrov zimi u sjevernoj Hrvatskoj bit će neizvjesniji. - Očekuje se smanjena vlažnost tla u proljetnom razdoblju. Očekivana promjena ljetnih temperatura za razdoblje 2040-2070. Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008. Što znamo o klimi koja se mijenja?

7 Analizirani sektori: - Turizam - Obalno područje – posebno u odnosu na mogući porast morske razine - Zdravlje ljudi - Vodni resursi - Poljoprivreda - Ribarstvo i marikultura Na što će klimatske promjene utjecati u Hrvatskoj? Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008.

8 Posljedice klimatske varijabilnosti - sažetak: Zbog toplinskog udara u kolovozu 2003. godine, porast smrtnosti procijenjen je na 4% Iste godine, zbog suše, smanjena je proizvodnja struje iz hidroelektrana za gotovo 20%. To je Hrvatsku koštalo oko 96 milijuna EUR koliko je trebalo kompenzirati gubitke u elektroprodukciji. Ekstremni vremenski događaji u razdoblju od 2000. – 2007. godine rezultirali su u prosječnom godišnjem trošku od 176 milijuna EUR za sektor poljoprivrede – iznos veći od iznosa poticaja isplaćenih u tom razdoblju poljoprivrednicima. Na što će klimatske promjene utjecati u Hrvatskoj? Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008.

9 Turizam Značajno doprinosi društvenom razvoju u Hrvatskoj zbog količine prihoda i broja radnih mjesta koje osigurava za stanovništvo (28% ukupne zaposlenosti). Gotovo 20% BDP-a Dodatna zarada (apartmani i sobe) za veliki dio stanovništva u obalnom području Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008. Na što će klimatske promjene utjecati u Hrvatskoj?

10 Turizam Privatni smještaj i kampovi čine 67% svih kapaciteta za smještaj gostiju. Promjene u broju turističkih posjeta mogle bi dramatično utjecati na brojne poduzetnike iz srednje klase koji ovise o prihodima od turizma (vlasnici apartmana za iznajmljivanje, vlasnici obiteljskih restorana, itd.) osobito tijekom vrhunca turističke sezone. Posebna prirodno vrijedna i stoga turistički atraktivna područja (npr. NP Plitvice) mogu biti izložena riziku od posljedica klimatskih promjena – potrebno je istražiti moguće fizičke utjecaje na specifična područja i ekosustave. Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008. Na što će klimatske promjene utjecati u Hrvatskoj?

11 Turizam Više dnevne temperature u području Jadrana mogu dovesti do toga da turisti počnu izbjegavati ovo područje i odlaziti na sjevernije destinacije s ugodnijom/blažom ljetnom klimom Moguće su promjene obrazaca dolaska turista, brojnost i raspoređenost kroz sezone... Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008. Na što će klimatske promjene utjecati u Hrvatskoj?

12 Turistički klimatski indeks (TCI) Simulacija uvjeta za ljetni turizam u Europi za razdoblja 1961-1990. i 2071-2100. prema scenariju visoke emisije (IPCC A2). Izvor: projekt PESETA 2007. Odlično Vrlo dobro Dobro Prihvatljivo Nepoželjno (1961-1990) Odlično Vrlo dobro Dobro Prihvatljivo Nepoželjno Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008. Na što će klimatske promjene utjecati u Hrvatskoj? (2071-2100)

13 Obalno područje i porast morske razine Očekivani porast globalne razine mora iznosi između 9 i 88 cm do 2100. g. No postoje mnoge nesigurnosti oko toga. Vrlo primitivna analiza za Hrvatsku obalu upućuje da bi površina potopljenog tla bila oko 100 miliona kvardatnih metara uz porast morske razine od 50 cm. Premda bi posljedice mogle biti skupe, mnogo je neizvjesnog i promjene će se odvijati postupno kroz dulje vremensko razdoblje. Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008. Na što će klimatske promjene utjecati u Hrvatskoj?

14 Obalno područje i porast morske razine - Poplavljeno područje doline rijeke Neretve nakon porasta razine mora 0,88 m. (Plava mreža označava naseljeno područje a ostale boje označavaju različite vrste područja) Izvor: OIKON d.o.o. Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008. Na što će klimatske promjene utjecati u Hrvatskoj?

15 Obalno područje i porast morske razine - Poplavljeno područje doline rijeke Neretve nakon porasta razine mora 1 m. Izvor: http://flood.firetree.net/http://flood.firetree.net/ Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008. Na što će klimatske promjene utjecati u Hrvatskoj?

16 Obalno područje i porast morske razine - Prikaz poplavljenog kopna nakon porasta razine mora od pola metra u sjevernom dijelu Splita. (Plava mreža označava naseljeno područje, a ostale boje označavaju različite vrste područja) Izvor: OIKON d.o.o. Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008. Na što će klimatske promjene utjecati u Hrvatskoj?

17 Obalno područje i porast morske razine - Obalni prikaz Šibenika i otoka Krapnja nakon porasta razine mora od pola metara. (Plava mreža označava naseljeno područje a ostale boje označavaju različite vrste područja) Izvor: OIKON d.o.o. Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008. Na što će klimatske promjene utjecati u Hrvatskoj?

18 Obalno područje i porast morske razine - Obalni prikaz otoka Krapnja nakon porasta razine mora od 1 metra. Izvor: http://flood.firetree.net.http://flood.firetree.net Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008. Na što će klimatske promjene utjecati u Hrvatskoj?

19 Utjecaj na zdravlje ljudi Toplotni udari - poput onog u Europi 2003. godine koji je imao posljedice i na stanovništvo u Hrvatskoj - će vrlo vjerojatno postati učestaliji zbog klimatskih promjena. Klimatske promjene utjecat će na zdravlje ljudi u Hrvatskoj, pozitivno i negativno: Povećanje kardiovaskularnih rizika Povećanje alergijskih reakcija Porast zaraznih bolesti Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008. Na što će klimatske promjene utjecati u Hrvatskoj?

20 Vodni resursi Mnoge su korisne namjene vode: piće, poljoprivreda, hidroenergija, usluge ekosustava itd. Hrvatske zalihe vode su među najbogatijima u Europi, vrlo malo dostupnih resursa se koristi (1%), no i vrlo je mnogo gubitaka u distribuciji crpljene vode što rezultira gubicima prihoda od gotovo 286 milijuna EUR (0,9% BDP-a) godišnje i povećanim emisijama stakleničkih plinova, kao posljedicama povećane potrošnje električne energije za crpljenje vode. Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008. Na što će klimatske promjene utjecati u Hrvatskoj?

21 Vodni resursi Klimatske promjene mogu uzrokovati promjene u sustavima koji ovise o vodi. To je posebno značajno za poljoprivredu, usluge ekosustava (močvarna područja) te za hidroenergiju. Sušne godine već su imale značajan utjecaj na proizvodnju hidroelektrana Razlike u količini i cijeni prizvedene električne energije u sušnim godinama, uspoređeno s prosjekom Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008. Na što će klimatske promjene utjecati u Hrvatskoj?

22 Poljoprivreda Vrlo bitan sektor zbog svoje ukupne vrijednosti i utjecaja na sigurnost hrane, na ranjive skupine društva te na zapošljavanje. Klimatska varijabilnost je već značajno utjecala na poljoprivredu. Ekstremni vremenski uvjeti rezultirali su u prosječnim gubicima od 176 milijuna EUR godišnje u razdoblju 2000-2007. odnosno 0.6% BDP-a i 9.3% BDV-a iz poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008. Na što će klimatske promjene utjecati u Hrvatskoj?

23 Poljoprivreda U budućnosti, analizom samo jednog modela za jednu vrstu usjeva (kukuruz), gubitak prihoda zbog klimatskih promjena mogao bi biti značajan: 6-16 milijuna eura u 2050. godini, odnosno 31- 42 milijuna u 2100. Taj iznos je jednak 0,8- 5,7% svih prihoda od prodaje ratarskih usjeva u 2005. g. Premalo je dostupnih informacija potrebnih za razumijevanje i prilagodbu klimatskim promjenama: potrebni su modeli za više usjeva, za različite regije, ekonomski modeli sektora. Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008. Na što će klimatske promjene utjecati u Hrvatskoj?

24 Ribarstvo i marikultura Istraživanja su već pokazala veliko ekspanzivno kretanje prema sjeveru onih vrsta riba kojima više odgovaraju tople vode. U proteklih trideset godina u sjevernim dijelovima Jadranskog mora zabilježene su brojne nove vrste. Tuna, koja predstavlja najvažniji ekonomski proizvod, karakteristična je toplovodna vrsta. Uzgoju tune vjerojatno će pogodovati globalno zatopljenje zbog ubrzanog rasta do kojeg dolazi zbog intenzivnijeg hranjenja i većeg indeksa konverzije hrane. Općenito, učinci globalnog zatopljenja na uzgoj školjkaša trebali bi biti pozitivni, no vjerojatno će biti potrebne neke promjene običaja uzgoja kulture. Klimatske promjene vjerojatno će rezultirati i nekim novim vrstama u Jadranu što može biti ekonomski i korisno i štetno. Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008. Na što će klimatske promjene utjecati u Hrvatskoj?

25 Ranjive skupine društva Premda su klimatske promjene svjetski problem, one nemaju jednak učinak na sve ljude. Siromašniji dijelovi društva imaju vrlo ograničenu sposobnost prilagodbe promjenama te više ovise o resursima koji su osjetljiviji na klimu. Starija populacija, koja je ujedno i siromašnija, će najvjerojatnije biti najozbiljnije pogođena posljedicama i učincima klimatskih promjena na zdravlje i na gospodarstvo (porast cijena hrane i energenata). Ranjive su i one skupine društva koje primarno ovise o poslovima koji ovise o povoljnim vremenskim prilikama, u nekim regijama posebno (npr. ribarstvo, turizam u obalnom području, poljoprivreda u ruralnim područjima). Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008. Na što će klimatske promjene utjecati u Hrvatskoj?

26 Ublažavanje klimatskih promjena i smanjenje emisija stakleničkih plinova: Bogate zemlje moraju smanjiti emisije za 30% do 2020. i za 80% do 2050. godine. Što Hrvatska može učiniti kako bi promijenila klimu? Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008.

27 Projekcije emisija za razdoblje do 2020. godine Kyoto cilj bez promjena s mjerama Izvori emisija/sektori Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008. Što Hrvatska može učiniti kako bi promijenila klimu? Ublažavanje klimatskih promjena i smanjenje emisija stakleničkih plinova:

28 Troškovi smanjenja emisija i ublažavanja klimatskih promjena Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008. Što Hrvatska može učiniti kako bi promijenila klimu? 1.Efikasna rasvjeta (CFLs) 2.Efikasni kućanski uređaji 3.Korištenje drugih izvora umjesto elektro-energija za grijanje 4.Smanjenje preživača 5.Efikasnija vozila (140 g CO2/km) 6.Korištenje biomase za industriju i građevinske pogone 7.Kvalitetnija rekonstrukcija postojećih kuća 8.Energetska efikasnost u industriji i građevinarstvu 9.Povećanje organskih farmi 10.Energetska efikasnost u uredima 11.Energetski efikasne nove zgrade Neupitne mjere/ Pozitivna ekonomska dobrobit Ukupna emisija CO2e do 2020. (milijuna tona) Godišnji trošak u 2020. po toni smanjenja (EUR- min i max)

29 Troškovi smanjenja emisija i ublažavanja klimatskih promjena Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008. Što Hrvatska može učiniti kako bi promijenila klimu? 12.Nuklearna energija 13.Geotermalne energije 14.Poboljšanje postojeće elektro mreže 15.Biološki bazirani nusprodukti za proizvodnju energije 16.Solarni kolektori za grijanje vode 17.Korištenje obnovljivih izvora energije u uredima 18.Gorivo s manje ugljika - LPG i CNG 19.Smanjenje klinkera u cementu 20.Promjene u proizvodnji dušične kiseline 21.Izgaranje metana na odlagalištima otpada Ukupna emisija CO2e do 2020. (milijuna tona) Mjere koje su vjerojatno neutralne s obzirom na trošak Početno stanje iz 1990. – 36 M tona Godišnji trošak u 2020. po toni smanjenja (EUR- min i max)

30 Troškovi smanjenja emisija i ublažavanja klimatskih promjena Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008. Što Hrvatska može učiniti kako bi promijenila klimu? 22.Energetska efikasnost u proizvodnji klinkera 23.Korištenje topline iz javne električne mreže 24.Centralni područni sistem grijanja i kogeneracija 25.Biomasa u malim sistemima grijanja i kućanstvima 26.Male hidroelektrane 27.Snaga vjetra Mjere u iznosu 25 EUR/t CO2e Ukupna emisija CO2e do 2020. (milijuna tona) Godišnji trošak u 2020. po toni smanjenja (EUR- min i max)

31 Troškovi smanjenja emisija i ublažavanja klimatskih promjena Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008. Što Hrvatska može učiniti kako bi promijenila klimu? Skuplje mjere 28.Stanice za gorivo i PV stanice 29.Obogaćivanje tla ugljikom 30.Električna energija iz biomase 31.Biodiezel Mjere za koje nisu poznati troškovi 35.Povećanje šumskih površina 36.Mjere u prijevozu – javni prijevoz, urbanističko planiranje, prijevoz roba 37.Hvatanje i pophranjivanje ugljika 38.Smanjenje metana toplinskom obradom otpada - izgaranje otpada 32.Bioetanol i vodik 33.Najbolje tehnologije u poljoprivredi 34.Solarna energija-napredni sistemi Ukupna emisija CO2e do 2020. (milijuna tona) Skuplje mjere Mjere za koje nisu poznati troškovi Godišnji trošak u 2020. po toni smanjenja (EUR- min i max)

32 Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008. Što Hrvatska može učiniti kako bi promijenila klimu? Troškovi smanjenja emisija i ublažavanja klimatskih promjena Projekcije ukupnih troškova za različite vrste mjera za 2020.

33 Ublažavanje klimatskih promjena – analiza institucionalnih kapaciteta: Vlada se jasno odredila prema tome da su energetska efikasnost, obnovljivi izvori energije i smanjenje emisija stakleničkih plinova važni. Tehnološki kapaciteti potrebni za ublažavanje klimatskih promjena postoje. Mogućnosti za financiranje smanjenja emisija postoje i u stalnom su porastu, što će se i nastaviti, posebice stoga što je Hrvatska na putu za članstvo u EU. Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008. Što Hrvatska može učiniti kako bi promijenila klimu?

34 Dobra klima za promjene: zaključci i preporuke Današnja klima je usko vezana uz društveni razvoj i u Hrvatskoj nosi potencijalne velike rizike Potrebne su opsežnije i kvalitetnije informacije za prilagodbu trenutnim klimatskim varijabilnostima i budućim klimatskim promjenama. Hrvatska treba nastaviti ka većoj umjerenosti u potrošnji energije kako bi reducirala emisije i smanjila troškove. Novi načini ublažavanja posljedica emisija stakleničkih plinova mogu pomoći u prilagodbi i smanjivanju emisija. Izvješće Dobra klima za promjene potrebno je kako bi se ukazalo na rizike vezane uz klimu i potrebu smanjenja emisija. Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008.

35 Dobra klima za promjene: zahvala Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008. Uredništvo (abecednim redom): Landau, Seth; Legro, Susan; Vlašić, Sandra Autori (abecednim redom): Branković, Čedo; Bray, John; Callaway, John; Dulčić, Jakov; Gajić-Čapka, Marjana; Glamuzina, Branko; Heim, Inge; Japec, Lidija; Kalinski, Vladimir; OIKON d.o.o. Institut za primjenjenu ekologiju; Ortl, Friderik; Patarčić, Mirta; Srnec, Lidija; Šimleša, Dražen; Zaninović, Ksenija; Znaor, Darko Recenzenti (abecednim redom): Lay, Vladimir; Levina, Ellina; Markandya, Anil; Strukova, Elena Suradnici (abecednim redom): AUDEO – Agencija za istraživanje tržišta i javnog mnijenja; Bjelica, Aleksandar; Berlengi, Gojko; Bukovec, Dragan; Ciscar, Juan-Carlos; CROMETEO; Ćurić, Ante; Dejanović, Jasminka; Državni hidrometeorološki zavod Republike Hrvatske (DHMZ); Filipović, Mira; GfK – Centar za istraživanje tržišta; Grbec, Branka; Grgasović, Višnja; Hatić, Dalibor; Zavod za prostorno planiranje (MZOPUG); Jelavić, Vladimir; JRC – PESETA Project; Kaić-Rak, Antoinette; Kušan, Vladimir; Maddison, David; Morović, Mira; Ozimec, Siniša; Papa-Stubbs, Jasmina; Pisek, Ane; Radović, Jasminka; Raguzin, Igor; Schneider, Daniel Rolf; Singer, Davorin; Sišul-Jurković, Sanja; Skalsky, Rastislav; Državna geodetska uprava; Šenčar, Damir; Tomašić, Krešimir; Trošelj Stanišić, Sandra; Vešligaj, Davor; Vlahović, Tatjana; Vranaričić, Marijo; Vučetić, Višnja

36 National Human Development Report 2008 United Nations Development Programme Zahvaljujem na pažnji! www.undp.hr www.undp.hr