ŠPANJOLSKA

Osnovni podaci o državi Površina-504 750 km2 Broj stanovnika- 39 303 000 Službeni jezik- španjolski Etnički sastav-Španjolci 72,3%; Katalonci 16,3%; Galicijani 8,1%; Baski 2,3%; ostali 1,0% Životna dob-muškarci-74.4 god -žene-81.2 god Vjerska pripadnost-rimokatolici 97,0%; nereligiozni 2,6%; protestanti 0,4% Ustroj vlasti-višestranačka konstitucionalna monarhija s dva zakonodavna doma Novac-1 peseta(Pta)=100 centima

Peseta (novčana jedinica)

Regionalna podjela Španjolske

Položaj Zauzima veći dio Pirinejskoga poluotoka između Atlanskoga oceana i Sredozemnog mora. Na sjeveru graniči sa Francuskom, a na zapadu sa Portugalom. Pod španjolskom upravom su otoci Baleari u Sredozemnom moru i Kanarsko otočje ispred atlanske obale Afrike.

Reljef Planinski masivi Pirineji: nalaze se na sjeveroistoku Španjolske, čine lanac između Sredozemnog mora i Biskajskoga zaljeva. Kantabrijsko gorje: proteže se duž sjeverne Europe do jugozapada Španjolske i Atlanskog oceana. Ibersko gorje: proteže se od Kantabrijskoga gorja do Sredozemlja. Meseta je stara visoravan koja čini središnji dio Španjolske. Siera Morena: proteže se duž južnog ruba Mesete. Andaluzijsko gorje: proteže se južnije od Siera Morene. Mulhacen je najviši vrh kontinentalne Španjolske, nadmorske visine 3482 m. Najviši vrh Španjolske na otoku Tenerife je Pico de Teide, visok 3718 m.

Rijeke Najduža rijeka je Tajo (dio) 1010 km Ostale značajne rijeke:Ebro, Duero, Guadalquivir

Otoci Dvije skupine otoka: Baleari u Sredozemnom moru i Kanarski otoci u Atlanskom oceanu.

Baleari Ovu skupštinu čine četiri veća otoka. Najveći je Mallorca, a slijede Menorca, Ibiza i Formenta.

Mallorca

Menorca

Ibiza

Formenta

Kanarski otoci Nalaze se ispred sjeverozapadne afričke obale. Autonomna su regija Španjolske. Podijeljeni su u dvije regije: zapadnu provinciju Tenerife i istočnu provinciju Gran Canaria. Otočje su vrhunci ugašenih vulkana i vrlo strmi.

Klima Umjereno toplu vlažnu klimu pod utjecajem sjeveroatlanskih vjetrova sa zapada s dosta kiše i manje sunca ima krajnji sjever i sjeverozapad Španjolske- od Galicije do Pirineja. Zime su blage, ljeta razmjerno svježa. To je vlažna primorska klima. Mediteransku klimu istočna i južna obala Španjolske, na koju veliki utjecaj ima dotok toploga zraka iz Sahare. Zime su blage, ljeta topla i suha. Najmanje kiše ima obala na krajnjem jugu. Kontinentalnu klimu ima središnji dio zemlje. Zime su vrlo hladne, a ljeta izrazito vruća, sa malo kiše. Baleari imaju blage zime, a vruća ljeta. Kiše padaju u proljeće i ujesen. Najviše padalina ima na planinama otoka Mallorce. Između svibnja i kolovoza vlada suša. Na Kanarskom otočju klima je topla i suha. Kiše su veoma oskudne i ima ih uglavnom zimi.

Biljni i životinjski svijet Kontinentalna Španjolska na vlažnom sjeveru- listopadne šume na jugu- četinjarske šume dijelovi južne obale- suptropska vegetacija Meseta- niska vegetacija trnovitih stabala i aromatičnog grmlja španjolska koza ili kozorog na Pirinejima: mužjaci imaju duge rogove koji mogu narasti i do 75cm duljine mačkolika cibetka- tipična je za Afriku, a u Europi živi samo u Španjolskoj Španjolska leži na glavnom putu ptica selica između Europe i Afrike

Kozorog

Mačkolika cibetka

Baleari prirodna vegetacija raskrčena radi poljoprivrede i zato prevladava grmlje brojni gmazovi, među njima je specifična žaba krastača

Majorčanska primaljska žaba

Španjolska zidna gušterica

Lifordova gušterica

Kanarsko otočje na poroznom vulkanskom tlu rastu neobične biljke: zmajevo drvo i sukulenti (biljke suhih staništa) Euphorbia i Sempervivum na višim dijelovima zapadnih planina rastu supstropske biljke: banane, kava, šećerna trska, naranča i datulje u nižim područjima rastu: božikovina, maslina i lovor iznad granica oblaka rastu kanarski bor i vrijes duž padina lave na visini od 1830m raste žutilovka i ostalo nisko grmlje bogato ptičje carstvo divlji kanarinci- dobile ime po otocima otoci su dobili ime po psima

Zmajevo drvo

Sempervivum Kod nas se uzgaja srodna biljka- čuvar kuće

Kanarska datulja

Kava

Lovor

Maslina

Kanarinac

Gospodarstvo Poljoprivreda uzgoj sredozemnih poljoprivrednih kultura: maslina, grožđa, agruma na Meseti prevladavaju veleposjedi u uzgoju maslina, vinograda i žita (glavne žitarice su ječam i pšenica), uzgajaju se i mahunarke u sredozemnom primorju se navodnjavaju površine (huerte- voćnjaci i vrtovi) daju i dvije žetve godišnje i uzgaja se riža, voće, povrće i agrumi na jugu- uzgoj duhana, masline, loza, datulje i pamuk (Španjolska je treći proizvođač vina u Europi) na sjeveru na malim posjedima uzgaja se: kukuruz, šećerna repa, krumpir na Kanarskim otocima uspijevaju banane i datulje

Vinogradi

Banane

Riža

Pamuk

Duhan

Huerto

Govedarstvo uzgaja se krupna i mliječna stoka na sjeveru na Meseti uzgoj ovaca, koza na jugozapadu po šumama crnike, uzgoj svinja Nekada se uzgajala tegleća marva: mula i magarac, a u današnje vrijeme ih zamjenjuju poljoprivredni strojevi

Ovca

Mula

Magarac

Ribarstvo ribarstvo je ograničeno na atlansku obalu, love se: srdele, inćuni, bakalari i oslići zalihe riba se smanjuje

Srdela

Inćun

Sušenje bakalara

Oslić

Šumarstvo šumarstvo nije posebno razvijeno značajna proizvodnja pluta (čepova), odmah iza Portugala da bi se spriječila erozija tla (proces razaranja zemaljske kore djelovanjem vode, leda, vjetra)- provodi se pošumljavanje

Industrija Španjolska najbogatija zemlja rudama Južne Europe tri industrijska razvijena područja: sjeverno primorje, Katalonija i madridski kraj sjeverno primorje: nalazišta željezne rude, ugljena te hidroenergije, razvijena je metalurgija, strojogradnja i kemijska industrija proizvodnja automobila za Ford, General Motors, Peugeot i Renault u sjevernoj i središnjoj Španjolskoj Katalonija sa jakim gospodarskim središtem u Barceloni, raznovorsna industrija: tekstilna, taljenje željeza, proizvodnja čelika, proizvodnja strojeva i vozila, rafinerija nafte Madridski kraj: raznovrsna industrija: elektrotehnika i elektronika, tekstilna industrija, proizvodnja strojeva i vozila nuklearne elektrane na rijekama Ebro i Tajo

Trgovina glavni trgovački partneri Španjolske: ostale članice Europske unije, Sjedinjene Države, Saudijska Arabija najvažniji izvozni proizvodi: hrana, voće i povrće, poljoprivredni proizvodi, kemikalije, tekstil, odjeća, oprema za promet ovisi o uvozu nafte

Turizam gospodarstvo je usmjereno prema turističkoj potražnji prirodne ljepote i bogato kulturno nasljeđe čine Sredozemlje najprivlačniji turističkim područjem na svijetu turizam podupire građevnu industriju i tradicionalne zanate: prerada kože, keramičarstvo te obradu stakla i metala negativne pojave i promjene u turizmu zbog gradnje velikih hotela- nagrđen krajolik velika naselja “proizvode” mnogo smeća i otpadne vode pojačana potražnja plodova mora- dovodi do prekomjernog ulova u Sredozemnom moru, i sve manje netaknutih obalnih područja zbog milijuna automobila koji dolaze svake godine- velika buka i onečišćenje zraka pojačan promet na moru- gliseri i druga brza plovila ugrožavaju kupače

Plaža

Marina

Promet sustav španjolskih cesta, koji se širi iz Madrida kao središta nastao je u 18. st. poslije 1960.g.- proširenje najprometnijih cesta i sagrađena je mreža ekspresnih i modernih cesta željeznička mreža nastala je u 19. stoljeću modernizacija željeznica započela 1964.g.- mnoge pruge elektrficirane podzemne željeznice imaju Madrid, Sevilla i Barcelona brodske veze s Balearima, Kanarima, Ceutom i Melillom, te međunarodne brodske veze s Južnom Amerikom i Sjedinjenim državama u državnom su vlasništvu dvije nacionalne zrakoplovne kompanije Iberia i Aviaco i mnogo manjih kompanija

Metro u Madridu

Obrazovanje obrazovni sustav reformiran je 1970. g., sastoji se od: predškolskoga razdoblja u vrtićima između 2.i 5. godine ,osam godina besplatnoga i obveznoga obrazovanja, kvalifikacijski ispiti i trogodišnji program bachillerato uvodi u profesionalne škole ili u jednogodišnji pripremni tečaj za sveučilišta ili visoke škole od mnogih španjolskih sveučilišta dva su autonomna, a četiri privatna

Karta Španjolske (veći gradovi)

Gradovi Madrid: glavni grad od 1561., u njemu živi oko milijun ljudi, novčarsko i administrativno središte zemlje, međunarodna zrakoplovna luka, tekstilna industrija, elektrotehnika i elektronika, proizvodnja strojeva i vozila

Madrid

Barcelona: Drugi grad po veličini, glavni grad Katalonije, u 1992.godine održana olimpijada, glavno središte kemijske industrije (proizvodnja umjetnih gnojiva, boja), proizvodnja tekstila, razne manufakture, međunarodna brodska luka i međunarodna zrakoplovna luka

Barcelona

Valencia: Međunarodna brodska luka, industrija keramike i papira, čeličana i teška industrija

Alegeciras: Grad na krajnjem jugu kraj kojega su podignuti veliki pogoni za preradu nafte, luka za međunarodni brodski kontejnerski promet

Cadiz: Zemni plin

Huelva: Međunarodna brodska luka

Jerez de la Frontera: Središte trgovine šerija, tu se nalaze poznati podrumi šerija Domecq, šeri je dobio ime po gradu, na području Andaluzija šeri se proizvodi još od rimskog doba Najvažnije ribarske luke na obali Atlanskog oceana, u Galiciji su Vigo i La Coruna- love se srdele, bakalari i oslići

Podrum šerija

Vigo

La Coruna

Gijon: Proizvodnja strojeva i vozila, taljenje željeza i proizvodnja čelika, taljenje obojenih metala

Aviles: Grad u Asturiji, velika čelićana

Jaca: Zemni plin

Bilbao: Rafinerija nafte, taljenje željeza, proizvodnja čelika, proizvodnja strojeva i vozila, mađunarodna brodska luka

Bilbao

Almaden: Živa

Pamplona: Trka bikova ulicama grada

Zanimljivosti Flamenko Vrsta glazbe s plesom, nastala u 15.st., a stvorili su je andaluzijski Cigani. Muškarci su odjeveni u crno, a žene u nabrane haljine s mnoštvo volana, uz svirku na gitari udaraju petama i klepeću kastanjetama.

Flamenko

Gitara Nastala je u Španjolskoj tijekom 16.st.

Korida To je borba s bikovima. U borbama sudjeluju: -toreadori: borci s bikovima -pikadori: sudionici borbe s bikovima koji jašu na konju zaštićeni oklopom, zabijaju garrochu u grbinu bika i time ga razjaruju -banderilleri: borci u koridi razdražuju bika da ga pripreme za susret sa toreadorom -matadori: oni koji u koridi mačem usmrćuju bika

Borbe s bikovima

Borci s bikovima

Špiljske slike Svjetski poznate slike: bizona, konja i ostalih životinja u Altamiri i Kantabriji nastala prije 25 000 do 10 000 godina.

Altamira

Altamira

Gibraltar Stijena koja se nalazi između Sredozemnog mora i Atlanskog oceana. Do 1 967 Španjolska je polagala pravo na vlasništvo kolonije. Pod Britanskom upravom. Tamo žive mali gilbraltarski majmuni (jedina vrsta majmuna u Europi).

Gibraltar

Gilbratarski mali majmuni

Španjolski teritorij u Africi Na afričkoj obali Španjolska pod svojom upravom ima grad i luku Ceutu, Melillu i male otoke u blizini Gibraltara, ističe se otok Alboran.

Ceuta

Otok Alboran

Školjke Sredozemlja

Najpoznatiji književnici Lope de Vega Miguel de Cervantez- Don Quiotea

Lope de Vega

Miguel de Cervates

Poznati slikari El Greco Diego de Valazquez Pablo Picasso (1880-1973) Joan Miro Salvador Dali (1904-1991)

El Greco

Diego de Valazquez

Pablo Picasso

Portret Dore Marre Bila je njegova dugogodišnja i najveća ljubav.

Picassove slike

Joan Miro

Salvador Dali

Moreplovc Kristofor Kolumbo- Talijan koji je plovio pod španjolskom potporom

Moreplovac Fernando Magellan- Portugalac koji je plovio uz potporu španjolskog kralja